Glavni meni (39)
Medicinska sestra – tehničar je zanimanje koje podrazumijeva znanja i vještine neophodne u njegovanju i liječenju bolesnih ljudi, ali i u prevenciji i zaštiti zdravlja. Medicinske sestre – tehničari rade na području unaprijeđenja zdravlja, spriječavanja bolesti, liječenja i rehabilitacije. Nakon srednje škole stiče se zvanje medicinska sestra - tehničar, a može se zaposliti na različita radna mjesta – od patronaže do jedinica intenzivne njege – nekad rade samostalno, nekad u timu, a nekad pomažu doktorima. Najviše medicinskih sestara radi u bolnicama. One pomažu svojim pacijentima u ublažavanju, rješavanju i podnošenju problema koje imaju zbog bolesti, propisanih pretraga, načina liječenja, boravka u bolnici i odvajanja od porodice, nadgledaju pacijentovo stanje, sprovode određene medicinske postupke, daju upute, vode dokumentaciju i sl. Pored stručnih znanja i vještina, medicinska sestra mora da posjeduje pozitivne socijalne motive, a prvenstveno humanost i altruizam (stalna želja i potreba da se pomaže ljudima).
NASTAVNI PLAN
Red. br. |
NASTAVNI PREDMET |
Sedmično časova |
Ukupno časova |
||||
I |
II |
III |
IV |
||||
|
|||||||
1. |
Bosanski jezik i književnost |
2 |
2 |
2 |
2 |
8 |
|
2. |
Strani jezik |
2 |
2 |
2 |
2 |
8 |
|
3. |
Historija |
2 |
2 |
- |
- |
4 |
|
4. |
Sociologija |
- |
- |
- |
2 |
2 |
|
5. |
Tjelesni i zdravstveni odgoj |
2 |
2 |
2 |
2 |
8 |
|
6. |
Demokratija i ljudska prava |
- |
2 |
- |
2 |
||
PRIRODNO MATEMATIČKO-PODRUČJE |
|||||||
7. |
Matematika |
3 |
3 |
- |
- |
6 |
|
8. |
Informatika |
2 |
- |
- |
- |
2 |
|
9. |
Fizika |
2 |
2 |
2 |
1 |
7 |
|
10. |
Biologija |
2 |
2 |
2 |
1 |
7 |
|
11. |
Hemija |
2 |
2 |
2 |
1 |
7 |
|
UKUPNO A: 19 17 14 11 61 |
|||||||
B. STRUČNI PREDMETI |
|||||||
12. |
Latinski jezik |
2 |
2 |
- |
- |
4 |
|
13. |
Anatomija i fiziologija čovjeka |
2 |
2 |
- |
- |
4 |
|
14. |
Osnovi higjene i zdravstvene njege |
2 |
1 |
- |
- |
3 |
|
15. |
Mikrobiologija i parazitologija |
- |
2 |
- |
- |
2 |
|
16. |
Socijalna medicina |
- |
- |
1 |
- |
1 |
|
17. |
Interne bolesti |
- |
- |
2 |
2 |
4 |
|
18. |
Patologija |
- |
- |
2 |
- |
2 |
|
19. |
Hirurgija |
- |
- |
2 |
- |
2 |
|
20. |
Farmakologija |
- |
- |
2 |
- |
2 |
|
21. |
Zarazne bolesti |
- |
- |
2 |
- |
2 |
|
22. |
Ginekologija i akušerstvo |
- |
- |
- |
2 |
2 |
|
23. |
Pedijatrija |
- |
- |
- |
2 |
2 |
|
24. |
Psihologija i pedagogija |
- |
- |
1 |
1 |
2 |
|
25. |
Neuropsihijatrija |
- |
- |
- |
2 |
2 |
|
26. |
Urgentna medicina |
- |
- |
- |
2 |
2 |
|
27. |
Praktična nastava |
||||||
a.Njega bolesnika |
4 |
3 |
- |
- |
7 |
||
b.Osnovi higijene i zdr. njega |
2 |
- |
- |
- |
2 |
||
c.Mikrobiologija |
- |
2 |
- |
- |
2 |
||
d.Hirurgija |
- |
- |
3 |
- |
3 |
||
e.Interne bolesti |
- |
- |
2 |
2 |
4 |
||
f.Urgentna medicina |
- |
- |
- |
2 |
2 |
||
g.Zarazne bolesti |
- |
- |
- |
2 |
2 |
||
h.Ginekologija i akušerstvo |
- |
- |
- |
2 |
2 |
||
i.Pedijatrija |
- |
- |
- |
1 |
1 |
||
UKUPNO B: |
12 |
12 |
17 |
20 |
61 |
||
UKUPNO A +B: |
31 |
29 |
31 |
31 |
|||
FAKULTATIVNA NASTAVA |
|||||||
1. |
Vjeronauka |
1 |
1 |
1 |
1 |
4 |
|
2. |
Strani jezik |
1 |
1 |
1 |
1 |
4 |
|
MEDICINSKA SESTRA - TEHNIČAR EU VET 3
Tabela 1: Nastavni plan za zanimanje |
|||||
Porodica zanimanja: Zdravstvo |
|||||
Zanimanje: Medicinski tehničar |
Stepen: IV |
||||
Grupa predmeta |
Predmeti |
Časovi po godini |
|||
I |
II |
III |
IV |
||
1. Općeobrazovni predmeti |
1. Maternji jezik |
2 |
2 |
2 |
2 |
2. Strani jezik |
2 |
2 |
2 |
2 |
|
3. Matematika |
2 |
2 |
|||
4. Tjelesni i zdravstveni odgoj |
2 |
2 |
2 |
2 |
|
5. Informatika |
2 |
||||
6. Demokratija i ljudska prava |
2 |
||||
Total od 1 |
10 |
8 |
8 |
6 |
|
Procenat od 1 |
38,46% |
30,77% |
26,67% |
20,00% |
|
2. Općeobrazovni predmeti u funkciji struke |
1. Fizika |
2 |
2 |
||
2. Hemija |
2 |
2 |
|||
3. Biologija |
2 |
2 |
|||
Total od 2 |
6 |
6 |
0 |
0 |
|
Procenat od 2 |
23,08% |
23,08% |
0,00% |
0,00% |
|
Total od 1+2 |
16 |
14 |
8 |
6 |
|
Procenat od 1+2 |
61,54% |
53,85% |
26,67% |
20,00% |
|
3.Stručno - teorijski predmeti |
1. Latinski jezik |
2 |
|||
2. Anatomija i fiziologija |
2 |
2 |
|||
3. Higijena sa zdravstvenim zastitom |
2 |
||||
4. Medicinska psihologija i pedagogija |
2 |
||||
5. Mikrobiologija |
2 |
||||
6. Biohemija |
2 |
||||
7. Interne bolesti |
2 |
||||
8. Hirurgija |
2 |
||||
9. Zarazne bolesti |
2 |
||||
10. Neuropsihijatrija |
2 |
||||
11. Farmakologija |
2 |
||||
12. Patologija |
2 |
||||
13. Pedijatrija |
2 |
||||
14. Ginekologija i akušerstvo |
2 |
||||
15. Urgentna medicina |
2 |
||||
16. Porodična medicina |
2 |
||||
17. Osnove preduzetništva |
2 |
||||
18. Izborni predmet |
2 |
||||
Total od 3 |
6 |
6 |
14 |
12 |
|
Procenat od 3 |
23,08% |
23,08% |
46,67% |
40,00% |
|
4. Praktična nastava |
1. Praktična nastava |
4 |
6 |
8 |
12 |
Procenat od 4 |
15,38% |
23,08% |
26,67% |
40,00% |
|
Total od 3+4 |
10,00 |
12,00 |
22,00 |
24,00 |
|
procenat od 3+4 |
38,46% |
46,15% |
73,33% |
80,00% |
|
Ukupno zanimanje ( 1+2+3+4 ) |
|||||
26 |
26 |
30 |
30 |
||
1. |
Vjeronauka |
1 |
1 |
1 |
1 |
2. |
Historija |
2 |
- |
- |
- |
Čitanje produžava život
Umberto Eco
Istina je da kada se ništa ne dešava kažemo da vrijeme ne prolazi, a da, kada smo proveli zanosne sate ili dane, kažemo da je vrijeme proletjelo za tren. Ali, to nam se dešava samo kada smo “unutar” dosade ili uzbuđenja.
Nastojte sada da ponovo razmislite o nekom dosadnom danu ili nedjelji koje ste proveli neko vrijeme prije toga. Sjećat ćete ih se jako malo, i ti sati ili ti dani, svi podjednaki, obrazovat će u vašem sjećanju veoma sužen prostor.
Postoje ljudi koji, došavši do kraja života i pošto su svakog dana činili iste stvari, pogledaju unazad i učini im se kao da nisu ni bili na ovome svijetu. Sve je tako brzo proteklo.
Pomislite, naprotiv, na dan ili nedjelju u kojima vam se dogodilo mnoštvo stvari. Jedna za drugom, sve uzbudljive (bilo da su to radosti ili neprijatnosti, pa i bol), sjećat ćete se punih sati i dana, imat ćete utisak da ste mnogo živjeli.
Zajedno sa sjećanjima
Ja vjerujem da je to jedan od razloga zbog kojih su se ljudi oduvijek posvećivali rekonstruiranju prošlosti, bilo kroz usta starih koji su pričali oko ognjišta, ili kroz priče zapisane u knjigama.
Neko ko zajedno sa svojim sjećanjima ima i sjećanje na dan kada je ubijen Julije Cezar, ili kada se odigrala bitka na Vaterlou, sjeća se više stvari od nekoga ko ne zna ništa o onome što se desilo drugima. Ja među svojim uspomenama imam i neke veoma uzbudljive događaje koji se nisu desili meni, već mom ocu, ili mojoj majci, ili mojoj baki, koji su mi ih ispričali (često više i više puta, avaj) tako da su postali dio mog ličnog sjećanja. Sjećajući se više, to je kao da sam živio duže.
Mislim da je to dobar razlog da se knjige čitaju, nezavisno od drugih razloga, estetskih ili vaspitnih. Naravno, ako se čita iz obaveze (kao što se ponekad dešava u školi), iskustvo je dosadno. Ali, drugačije je ako se čita iz strasti.
Jednom je veliki izdavač Valentino Bompijani rekao: “Čovjek koji čita vrijedi za dvojicu”. Ova izreka može da se shvata tako da je onaj koji čita obrazovaniji? I, znajući više, postiže više uspjeha u životu. Ali jako dobro znamo da ponekad ima uspjeha i neko ko vrijedi pola čovjeka, a nikad nije ništa pročitao.
Ne, ne treba čitati zbog uspjeha, već zato da bi se duže živjelo.
U djetinjstvu su mi se dešavale, kao svima, tolike stvari. Bio sam i bombardovan i uvjeravam vas da čak i uspomena na mnoge noći provedene u protivavionskom skloništu, dok su se iznad glave čule eksplozije, a djeca se ipak igrala, predstavlja uzbudljivi dio moje prošlosti. To što sam imao veoma dugo i puno djetinjstvo dugujem tome što je puno uspomena koje sam ukrao drugima; ukrao sam ih Sandokanu i ostalima koji su u svom “prahu” jezdili malajskim morima, D’Artanjanu dok se ogledao u dvoboju sa baronom De Vinterom. Čovjeku s maskom koji je izgubljeno progonio Dijanu Palmer, pa čak i Rencu i Luciju u bjekstvu po jezeru Di Komo.
Da, jer onaj višak života koji se osvaja čitanjem ne pravi razliku između velikih umjetničkih djela i zabavne literature. Dio mog života čine i stepenice u Odesi iz “Krstarice Potemkin” i jurnjave diližansom viđene u najbjednijim vesternima (iako mi je onaj iz “Crvenih sjenki” omogućio da živim mnogo duže nego mnogi iz druge ruke). Ali dio mog života u osnovi čine i neromaneskna zbivanja. Priče o dinosaurima, način na koji je madam Kiri otkrila radijum, neka hiljadugodišnja pitanja svijeta, života, smrti.
Put zrelosti
Bilo kako bilo, ne dopustite da vas ucjenjuju oni koji vam kažu da treba čitati samo važne knjige. Imam jake i sjajne uspomene na možda budalaste knjige, ali knjige koje su me uzbuđenjem hranile duga poslijepodneva.
Veoma sam zahvalan svima koji su mi, pišući za mene, udijelili toliko dug život da ne uspijevam da ga se odjednom sjetim čitavog, te moram da ga se sjećam na rate. Zbog toga se nadam da ću živjeti dugo da bih se sjetio svega onoga što su mi pričali.
Možda se, kada je čovek jako mlad, ne misli da vrijedi truda živjeti dugo, ali vas uvjeravam da zalaženjem u godine (već poslije tridesetih i četrdesetih) živjeti duže nije stvar za odbacivanje. Pa je, stoga, čitati osiguranje, ne kažem za starost, već za zrelost koja neće izostati.
Na stranu sadašnje zabavljanje. Ako je svaka televizijska emisija jednaka onoj iz prethodne sedmice, svaka knjiga, čak i najgluplja, različita je od one druge.
(Tekst se nalazi u svesci “Zanos posjedovanja knjiga” koju dobijaju svi milanski maturanti)
Zašto je dobro čitati?
Omogućava cjeloživotno učenje
Čitanje stimuliše mozak da lakše usvaja i procesuira nove informacije.
Povećava kreativnost
Kada su edukatori na Obafemi Awolowo University u nastavu uveli edukativne stripove, primjetili su da slika u kombinaciji s riječima djeluje stimulativnije na učenike od same slike na stranici knjige. Benefit koji proizlazi iz čitanja stripova obično se zanemaruje, a stripovi zapravo povećavaju kreativnost – kvalitetu potrebnu za rješavanje logičnih i apstraktnih problema.
Elokventnost
Ljudi koji vole čitati imaju bogatiji vokabular od ljudi koji ne čitaju. Bolji vokabular ne podrazumijeva bolje komunikacijske vještine, ali bogatstvo vokabulara povećava se proporcionalno čitanju literature i doprinosi bržem razumijevanju konteksta.
Bolji rezultati na ispitima
Neki učenici očito ne postižu dobre rezultate na pismenim ispitima unatoč svojim sposobnostima. Ipak, istraživanja pokazuju da postoji veza između ljubavi prema knjigama i boljih rezultata na pismenim ispitima iz područja društvenih nauka.
Smanjuje stres
Studija koja je 2009. provedena na University of Sussex dokazala je da je čitanje knjiga jedan od najefikasnijih načina za smirenje. Barem pola sata čitanja dnevno pruža optimalnu relaksaciju.
75 knjiga stranih autora koje svaki srednjoškolac treba da pročita
Kada se priprema za fakultet, jedan od najpametnijih poteza srednjoškolca je da čita, čita i čita.
To je posebno tačno za književne klasike.
Srednjoškolci treba da imaju na umu da su klasici ipak klasici iz određenog razloga: to su dobre knjige o prirodi ljudskog postojanja. Oni otkrivaju nešto magično o načinima na koji svijet funkcioniše. Oni su nezamjenljivi u pokušaju neke osobe da postane akademski građanin. Navedene knjige obuhvataju skoro sve žanrove: lagane priče kao što su Guliverova putovanja, Džonatana Svifta do mračne sudbine u 1984, Džordža Orvela.
Shvatite ovu listu kao preporuku. Izbor dobrih klasika je mnogo veći. Pročitajte jednu ili sve, ali kako god bilo, uživajte i pripremite se da budete prosvetljeni.
Buka i bijes, William Faulkner - Degeneracija i propast ugledne aristokratske porodice Compson.
Gospodar prstenova, J.R.R. Tolkin – Mnogi smatraju da je ova priča o fantastičnim stvorenjima koja traže izgubljen prsten ”remek djelo”.
Ubiti pticu rugalicu, Harper Lee – Djetinje viđenje rasnih predrasuda i čudnih susjeda u Alabami 30- tih.
Dom i svijet, Rabindranat Tagore – Bogati bengalski plemić živi sretno dok se ne pojavi radikalni revolucionar.
Djeca ponoći, Salman Rushdie – Djeca siromašnog Hindusa i bogatog Muslimana su zamijenjena pri rođenju.
Priča o Gendžiju, Murasaki Shikibu – Život i ljubavi carevog sina. I vjerovatno prvi roman na svetu?
Zlatna bilježnica, Doris Lessing – Lessing piše o komunizmu i emancipaciji žena na način koji Margaret Drebl naziva ”unutrašnja naučna fantastika”.
Na putu, Jack Kerouac – ”Beat” generacija dječaka sa ciljem da ”gore, gore, gore kao znamenite žute rimske svijeće”.
Čiča Gorio, Honore de Balzak – Razotkrivajuća doza realizma Burbonske restauracije. Anti-heroj ”Rastinjak” postaje lajtmotiv za okrutno društveno uspinjanje.
Tri mušketira, Alexandre Dumas – ”Jedan za sve i svi za jednog”: eponimni avanturisti se bore za misterioznu Milejdi.
Žerminal, Emil Zola – Napisan da ”posije” društvenu promjenu, Žerminal nepogrešivo dokumentuje glad francuskih rudara.
Ime ruže, Umberto Eko – Slikovito historijsko ”ko je to učinio” smješteno u 14-vijekovni manastir u Italiji.
Oskar i Lusinda, Piter Keri – Australijska nasljednica se kladi sa anglikanskim sveštenikom da neće moći da pomjeri staklenu crkvu na udaljenost od 400 kilometara.
Široko Sargasko more, Džin Ris – Uvod u Džejn Ejr koji daje pokretački, ljudski glas ludoj ženi u potkrovlju.
Alisa u zemlji čuda, Luis Kerol – Kerolova lucidna logika čini da povjerujete u 6 nemogućih stvari prije doručka.
Kvaka 22, Jozef Heler – Josarian osjeća ubistveni impuls da poubija potpune strance.
Čekajući Mahatmu, R. K. Narajan – Nježna komedija u kojoj indijski mladić inspirisan Gandijem postaje antibritanski ekstremista.
Na zapadu ništa novo, E. M. Remark – Horor Velikog rata viđen od strane vojnika tinejdžera.
Mi djeca s kolodvora ZOO - priča koja je 70-tih potresla njemačku javnost i koja do danas nije izgubila na svojoj aktuelnosti - hronika maloljetne Berlinčanke koja je s nepunih četrnaest godina postala ovisnica najprije o lakšim drogama, a potom i o heroinu. Ispričavši svoj slučaj dvojici novinara, on je objavljen kao roman iznimno zornoga prikaza berlinskog narkomanskog miljea.
San u crvenom paviljonu, Cao Hsuečin – Detaljno prikazuje život i socijalnu strukturu tipičnog kineskog plemstva 18. vijeka. Crveni paviljon je naziv za mjesto stanovanja djevojaka iz bogatih plemićkih porodica.
Leopard, Đuzepe Tomazi di Lampeduza – Garibaldijevi crvenokošuljaši čiste Siciliju, a ”šakali” osuđuju plemstvo, ili ”leoparde”.
Ako jedne zimske noći neki putnik, Italo Kalvino – Internacionalna prevara sa knjigom je razotkrivena u ovoj zanimljivoj postmodernističkoj mozgalici.
Zločin i kazna, Fjodor Dostojevski – Mladić upoznaje zalagaoničarku. Mladić je ubija sa sekirom. Krivica, slom, Sibir, pokajanje. Zločin i kazna.
Dr. Živago, Boris Pasternak – Idealizam romantičnog mladog doktora je slomljen okrutnošću Ruske Revolucije.
Kairska trilogija, Naguib Mahfuz – Prati tri generacije stanovnika Kaira od Prvog svjetskog rata do Prvenstva 1952.
Dr. Džekil i Mister Hajd, Robert Luis Stivenson – Ova poznata novela je adaptirana za filmove, opere i pozorišne komade.
Guliverova putovanja, Džonatam Svift – Sviftova izvanredna satira o bajkovitim pričama putnika (Liliputanski dvor pripada zapravo Džordžu I).
Zovem se crveno, Orhan Pamuk – Slikar je ubijen u Istambulu 1591. Neobično, ali to čujemo od leša.
Sto godina samoće, Gabrijel Garsija Markes – Mit i realnost se stapaju u ovoj kolumbijskoj porodičnoj sagi.
Londonska polja, Martin Amis – Propali pisac krade dnevnike jedne žene gdje otkriva da je ona kovala svoje sopstveno ubistvo.
Igra staklenih perli, Herman Hese – Intelektualci se povlače iz života kako bi igrali igru po muzičkim i matematičkim pravilima.
Limeni doboš, Ginter Gras – Sjećanja iz ludnice Drugog svetskog rata. Ključni tekst evropskog magičnog realizma.
Austerlic, Vinfrid Georg Zebald – Roman bez paragrafa u kojem historičar rođen u Češkoj prati sopstvenu historiju sve do Holokausta.
Lolita, Vladimir Nabokov – Seksualna opsesija naučnika sa adolescentnom ”nimfetom” se komplikuje zbog strasti njene majke prema njemu.
Sluškinjina priča, Margaret Atvud – Nakon što je nuklearni rat izazvao sterilnost, plodne žene su zarobljene zbog rađanja.
Lovac u žitu, Dž. D. Selindžer– Izbačen iz ”lažne” škole, adolescent antiheroj prolazi kroz tešku fazu.
Podzemlje, Don DeLillo – Od bejzbola do nuklearnog otpada, cjelokupni američki život 20. vijeka je tu.
Voljeni, Toni Morison – Brutalno, progonilačko, džezom inficirano putovanje kroz najmračnije rijeke američkog ropstva.
Plodovi gnjeva, Džon Stajnbek – ”Okijevci” sa početkom Depresije traže pristojne nadnice i čast.
Nepodnošljiva lakoća postojanja, Milan Kundera – Neverstvo doktora nervira njegovu ženu, ali ako život ne znači ništa, onda to nema značenje.
Mučnina, Žan Pol Sartr – Historičar postaje sve više bolestan od svog postojanja, ali odlučuje da nastavi dalje.
Bježi zeko bježi, Džon Apdajk – Bivša zvijezda srednje škole u košarci je nezadovoljan svojim brakom, očinstvom i poslom prodavača.
Doživljaji Haklberi Fina, Mark Tven – Dječak i odbjegli rob otpočinju plovidbu po Misisipiju, bijeg od ”sivilizacije”.
Baskervilski pas, Artur konan Dojl – Ovisnik o drogi juri ukletog psa po ponoćnoj močvari.
Veliki Getzbi, F. Skot Ficdžerald – Misteriozna ljubav milionera prema ženi sa ”glasom punim para” ga dovodi u nevolju.
Jadnici, Viktor Igo – Bivši osuđenik se bori da postane dobar, ali se to loše završava.
Život – uputstvo za korištenje, Džordž Perek – Slagalica života u pariskom bloku sa stanovima. Plus prazne sobe.
Uliks, Džems Džojs – Modernističko remek djelo koje prerađuje Homera sa humorom. Sadrži jednu od najdužih rečenica u engleskoj literaturi: 4391 riječ.
1984, Džordž Orvel – Ovdje je Veliki Brat još zlokobniji nego u TV programima koje je inspirisao.
Tesa od D’Ubervila, Tomas Hardi – Dvostruki standardi polova će se održati u hladnom Veseksu u ovoj ruralnoj tragediji.
Orkanski visovi, Emili Bronte – Na vjetrovitim močvarama Keti i Hitklif će postati ”duša” jedno drugom. Onda on odlazi.
Dejvid Koperfild, Čarls Dikens – Čarls Dikens predstavlja klasičnu priču o Dejvidu Koperfildu! Od smrti Koperfildovog oca prije Dejvidovog rođenja, preko ponovne udaje njegove majke, do pronalaženja ljubavi njegovog života…
Razum i osjećaji, Džejn Ostin – Svaki ponosni, elegantni mladić zaslužuje razmaženu i osjećajnu djevojku.
Gospođa Dalovej, Virdžinija Vulf – Septimijevo samoubistvo nije pokvarilo zabavu naše heroine.
Džejn Ejr, Šarlot Bronte – Siromašnu i tajanstvenu i jednostavnu kao što jeste, gospodin Ročester želi da oženi, ali nezakonito.
U traganju za izgubljenim vremenom, Marsel Prust – Sedam tomova meditacije na osnovu sjećanja.
Srce tame, Džozef Konrad -”Osvajanje zemlje”, reče Konrad, ” nije lijepa stvar”.
Portret jedne ledi, Henri Džejms – Američka nasljednica u Evropi ”se suočava sa svojom sudbinom” udajući se za egoistu preljubnika.
Mobi Dik, Herman Melvil – Manijakalno nastrojeni kapetan Ahab želi da se osveti bijelom kitu koji mu je odgrizao nogu.
Rat i Mir, Lav Tolstoj – Roman nam pripovjeda o četiri aristokratske porodice u Rusiji, sa akcentom na Bezuhove, Bolkonske i Rostove, i preplitanja njihovih ličnih života sa ruskom historijom u periodu od 1805. do 1813. godine, principijelno sa Napoleonovom invazijom 1812, godine. Kako događaji slijede, Tolstoj sistematski poriče njegovim likovima bilo koji značajan slobodan izbor: dalja uloga historije određuje njihovu sreću ili tragediju.
Gospodar Muha, Vilijam Golding – Za šta su sve djeca sposobna kada se nađu sama u divljini … mržnja, plemena …ubistvo
Izvor: antikvarne-knjige.com
Biblioteka Srednje medicinske škole Mostar namijenjena je prvenstveno učenicima, profesorima za potrebe nastave, ali i kao podrška u nastavnim i vannastavnim aktivnostima Škole. Biblioteka je mjesto za realizaciju raznih projekata. Trenutno raspolažemo sa 2.437 naslova. Većinu čine lektirska djela te stručna literatura, priručnici, rječnici, leksikoni, beletristika i udžbenici. Bibliotečki fond naše škole se iz godine u godinu povećava. Svake godine nastojimo obezbijediti sredstva za nabavku novih naslova, a pokreću se i redovne akcije poklanjanja knjiga školskoj biblioteci.
U sklopu školske biblioteke organizovana je čitaonica u kojoj učenici mogu učiti, pisati zadaće, referate, maturske radove ili korisno provoditi slobodno vrijeme.
Rok za povrat iznajmljene knjige je 15 dana. Časopisi i referentna zbirka (enciklopedije, leksikoni, rječnici) mogu se koristiti u čitaonici ili posuditi na jedan školski sat.
Molimo sve maturante da vrate knjige i riješe dugovanja u školskoj biblioteci.
Hvala!
Zašto je dobro čitati?
Omogućava cjeloživotno učenje
Čitanje stimuliše mozak da lakše usvaja i procesuira nove informacije.
Povećava kreativnost
Kada su edukatori na Obafemi Awolowo University u nastavu uveli edukativne stripove, primjetili su da slika u kombinaciji s riječima djeluje stimulativnije na učenike od same slike na stranici knjige. Benefit koji proizlazi iz čitanja stripova obično se zanemaruje, a stripovi zapravo povećavaju kreativnost – kvalitetu potrebnu za rješavanje logičnih i apstraktnih problema.
Elokventnost
Ljudi koji vole čitati imaju bogatiji vokabular od ljudi koji ne čitaju. Bolji vokabular ne podrazumijeva bolje komunikacijske vještine, ali bogatstvo vokabulara povećava se proporcionalno čitanju literature i doprinosi bržem razumijevanju konteksta.
Bolji rezultati na ispitima
Neki učenici očito ne postižu dobre rezultate na pismenim ispitima unatoč svojim sposobnostima. Ipak, istraživanja pokazuju da postoji veza između ljubavi prema knjigama i boljih rezultata na pismenim ispitima iz područja društvenih nauka.
Smanjuje stres
Studija koja je 2009. provedena na University of Sussex dokazala je da je čitanje knjiga jedan od najefikasnijih načina za smirenje. Barem pola sata čitanja dnevno pruža optimalnu relaksaciju.
Tinejdžeri koji više čitaju pronalaze bolji posao!
Od svih aktivnosti koje tinejdžeri često obavljaju, kao što su igranje videoigrica, druženje s prijateljima, odlazak u kino, čitanje je jedinaaktivnost koja će utjecati na kasnije lakše pronalaženje posla, pokazala je dugotrajna britanska studija. Na Univerzitetu Oxford pratili su 17.000 ljudi koju su rođeni u istoj sedmici u maju 1970. godine. Ovi ljudi sada su u svojim četrdesetim godinama, a naučnici su pratili njihov napredak u životu.
Kada su imali 16 godina, pitalo ih se kojom se aktivnošću najradije bave u slobodno vrijeme. Pokazalo se da je 33% tinejdžerica koje su puno čitale u slobodno vrijeme, kasnije, u svojim tridesetim godinama, imalo posao na boljoj poziciji, menadžerskoj ili sličnoj. Za tinejdžere brojke još više idu u korist čitanja jer je čak od 48 do 58% onih koji su čitali kao tinejdžeri u svojim tridesetima imalo bolji položaj na poslu.
Nadalje, istraživalo se i da često igranje računarskih igrica, barem onih koje su osamdesetih postojale, utiče na kasniji poslovni uspjeh. Za tinejdžere koji su često igrali igrice šansa za upis na fakultet pala je sa 24 na 19%, a za tinejdžerice sa 20 na 14%.
Takođe, pokazalo se da bavljenje sportom, što mnogi smatraju prednošću u svom CV-u, nema uticaja na poslovni uspjeh kasnije u životu.
Naučnici smatraju da je čitanje dobro u pronalaženju posla, jer različite informacije te elokventnost koja se na ovaj razvija impresionira poslodavce na intervjuima za posao.
Zainteresovani kandidati za vanredno školovanje podnose zahtjev za upis kada se u školi zvanično raspiše konkurs za upis u vanredno školovanje. Upis u vanredno školovanje vrši se u septembru, na početku školske godine.
Dokumentacija za upis:
1. Originalna svejdočanstava i diploma završene škole.
2. Kopija izvoda iz matične knjige rođenih.
3. Kopija matičnog lista vjenčanih, ukoliko je mijenjano prezime.
Uplate vršiti samostalno, u Mostaru ili kod sekretara škole.
Srednja medicinska škola Mostar
Žiroračun: 3380002200005953
Vrsta prihoda: 722611
Općina: 180
Budžetska organizacija: 1703018
Poziv na broj: 07000939
Sve uplate moraju se iskoristiti u tekućoj školskoj godini.
Polaznik može upisati i polagati sljedeći razred nakon izmirenih uplata i položenih svih ispita iz prethodnog razreda.
Na kraju školovanja polaže se maturski ispit koji se plaća 250 KM.
Srednja medicinska škola Mostar licima koja nemaju status redovnog učenika, onima koji nemaju završenu srednju školu, ili žele da ostvare viši stepen obrazovanja, promijene kvalifikaciju, pružamo mogućnost vanrednog obrazovanja. Oblici vanrednog obrazovanja su:
Prekvalifikacija - pruža mogućnost promjene obrazovnog profila poslije završene bilo koje stručne škole u četvorogodišnjem trajanju.
Dokvalifikacija - pruža mogućnost promjene obrazovnog profila poslije završene škole u trogodišnjem trajanju i prelazak na viši stepen stručne spreme.
Stručno osposobljavanje - sticanje stručne spreme (IV stepen) nakon završene osnovne škole.
U Srednjoj medicinskoj školi Mostar vanredno se mogu školovati polaznici koji su završili bilo koju četverogodišnju srednju školu, te polaznici koji su trenutno još uvijek polaznici neke srednje škole. Da bi se izvršila verifikacija (tj. utvrdila razlika predmeta), polaznik podnosi zahtjev i dostavlja potrebne dokumente.
Npr. ukoliko je učenik završio Srednju medicinsku školu – fizioterapeutski smjer, a želi se prekvalificirati za opći smjer (medicinska sestra-tehničar), on plaća upis i verifikaciju četiri razreda. Nakon toga izvršit će se verifikacija iz koje će polaznik vidjeti koji predmeti su priznati, a koje treba polagati. Na jednom ispitnom roku polaznik može maksimalno prijaviti predmete iz jednog razreda. Tek kada okonča jedan razred, onda prijavljuje predmete iz narednog razreda, na narednom roku. Ukoliko ne zadovolji na ispitu, polaznik se ocjenjuje ocjenom nedovoljan (1). Ispit može polagati u sljedećem roku uz ponovno plaćanje.
Za bilo koje zanimanje, obavezno se polaže Bosanski jezik i književnost, te dva stručna predmeta koje odabere kandidat.
Ispiti se prijavljuju od 1. do 10. u mjesecu u kojem je zakazan termin za ispite. Veoma je važno poštovati ovaj rok uplate zbog formiranja ispitnih komisija. Broj ispita u jednom roku je ograničen – pet (5).
Ispiti se polažu pred komisijom koju imenuje Nastavničko vijeće. U toku školske godine održavaju se u četiri (4) ispitna roka, i to:
- januarsko - februarski
- aprilski
- junski i
- avgustovski rok
Ispit se sastoji iz praktičnog, pismenog i usmenog dijela, u skladu sa nastavnim planom i programom.
Ako polaznik iz neopravdanih razloga odustane od bilo kog dijela ispita koji je započeo, smatra se da ispit nije položio.
Raspored ispita bit će oglašen za svaki ispitni rok na web - stranici Srednje medicinske škole Mostar.
Srednja medicinska škola Mostar nastavu realizuje u drugoj (popodnevnoj) smjeni, od 13:40 do 19:45.
Ulazak u školu: |
13:25 - 13:30 |
1. (prvi) |
13:30 – 14:10 |
2. (drugi) |
14:15 – 14:55 |
3. (treći) |
15:00 – 15:40 |
Veliki odmor |
15:40 - 16:00 |
4. (četvrti) |
16:05 – 16:45 |
5. (peti) |
16:50 – 17:30 |
6. (šesti) |
17:35 – 18:15 |
7. (sedmi) |
18:20 – 19:00 |
- Praktična nastava za učenike prvog i drugog razreda, iz nastavnih predmeta: Higijena i zdravstveni odgoj, Uvod u laboratorijski rad, Osnovi higijene i zdravstvena njega te Morfologija zuba se izvodi u Školi, za što postoji adekvatna oprema i kabineti praktične nastave, koja učenicima može pružiti optimalnu obuku.
- Praktična nastava za učenike drugog razreda iz predmeta Mikrobiologija, Zdravstvena njega i Mikrobiologija s epidemiologijom se izvodi u Školi, u kabinetu praktične nastave i u laboratoriji.
- Praktična nastava za učenike trećeg razreda, smjer: medicinska sestra - tehničar, izvodi se tokom cijele godine u ambulantama, gdje za to postoje uslovi, a učenici jedan dio praktične nastave realizuju na odjelima Hirurgije i Internih bolesti Regionalnog medicinskog centra "Dr. Safet Mujić" Mostar. Učenici trećeg razreda, smjer: farmaceutski tehničar, praktičnu nastavu obavljaju u laboratorijskom kabinetu.
- Za učenike četvrtog razreda praktična nastava je organizovana u Regionalnom medicinskom centru "Dr. Safet Mujić" Mostar, te u “Zavodu za majku i dijete”. Učenici praktičnu nastavu obavljaju u grupama, u jutarnjim časovima. Učenici IV razreda, smjer: farmaceutski tehničar, praktičnu nastavu izvode u prostorijama Škole, a učenici koji pohađaju smjer: fizioterapeutski tehničar, praktičnu nastavu obavljaju u Domu zdravlja Mostar.
Mujo Studenović, domar
Fadila Vukičević, spremačica
Emira Husnić, spremačica
Mersiha Tucović, spremačica
Mehmed Macić, administrativno – računovodstveni radnik
Azra Zlojo, sekretarica