Kada se priprema za fakultet, jedan od najpametnijih poteza srednjoškolca je da čita, čita i čita.
To je posebno tačno za književne klasike.

Srednjoškolci treba da imaju na umu da su klasici ipak klasici iz određenog razloga: to su dobre knjige o prirodi ljudskog postojanja. Oni otkrivaju nešto magično o načinima na koji svijet funkcioniše. Oni su nezamjenljivi u pokušaju neke osobe da postane akademski građanin. Navedene knjige obuhvataju skoro sve žanrove: lagane priče kao što su Guliverova putovanja, Džonatana Svifta do mračne sudbine u 1984, Džordža Orvela.
Shvatite ovu listu kao preporuku. Izbor dobrih klasika je mnogo veći. Pročitajte jednu ili sve, ali kako god bilo, uživajte i pripremite se da budete prosvetljeni.

• Buka i bijes, William Faulkner – Degeneracija i propast ugledne aristokratske porodice Compson.
• Gospodar prstenova, J.R.R. Tolkien – Mnogi smatraju da je ova priča o fantastičnim stvorenjima koja traže izgubljen prsten ”remek djelo”.
• Ubiti pticu rugalicu, Harper Lee – Djetinje viđenje rasnih predrasuda i čudnih susjeda u Alabami 30-tih.
• Dom i svijet, Rabindranath Tagore – Bogati bengalski plemić živi sretno dok se ne pojavi radikalni revolucionar.
• Djeca ponoći, Salman Rushdie – Djeca siromašnog Hindusa i bogatog Muslimana su zamijenjena pri rođenju.
• Priča o Gendžiju, Murasaki Shikibu – Život i ljubavi carevog sina. I vjerovatno prvi roman na svetu?
• Zlatna bilježnica, Doris Lessing – Lessing piše o komunizmu i emancipaciji žena na način koji Margaret Drabble naziva ”unutrašnja naučna fantastika”.
• Na putu, Jack Kerouac – ”Beat” generacija dječaka sa ciljem da ”gore, gore, gore kao znamenite žute rimske svijeće”.
• Čiča Gorio, Honoré de Balzac – Razotkrivajuća doza realizma Burbonske restauracije. Anti-heroj ”Rastignac” postaje lajtmotiv za okrutno društveno uspinjanje.
• Tri mušketira, Alexandre Dumas – ”Jedan za sve i svi za jednog”: eponimni avanturisti se bore za misterioznu Milady.
• Žerminal, Émile Zola – Napisan da ”posije” društvenu promjenu, Žerminal nepogrešivo dokumentuje glad francuskih rudara.
• Ime ruže, Umberto Eco – Slikovito historijsko ”ko je to učinio” smješteno u 14-vjekovni manastir u Italiji.
• Oskar i Lucinda, Peter Carey – Australijska nasljednica se kladi sa anglikanskim sveštenikom da neće moći da pomjeri staklenu crkvu na udaljenost od 400 kilometara.
• Široko Sargasko more, Jean Rhys – Uvod u Džejn Eyr koji daje pokretački, ljudski glas ludoj ženi u potkrovlju.
• Alisa u zemlji čuda, Lewis Carroll – Carrollova lucidna logika čini da povjerujete u 6 nemogućih stvari prije doručka.
• Kvaka 22, Joseph Heller – Yossarian osjeća ubistveni impuls da poubija potpune strance.
• Čekajući Mahatmu, R. K. Narayan – Nježna komedija u kojoj indijski mladić inspirisan Gandijem postaje antibritanski ekstremista.
• Na zapadu ništa novo, Erich Maria Remarque – Horor Velikog rata viđen od strane vojnika tinejdžera.
• Mi djeca s kolodvora Zoo – priča koja je 70-tih potresla njemačku javnost i koja do danas nije izgubila na svojoj aktuelnosti – hronika maloljetne Berlinčanke koja je s nepunih četrnaest godina postala ovisnica najprije o lakšim drogama, a potom i o heroinu.
• San u crvenom paviljonu, Cao Xueqin – Detaljno prikazuje život i socijalnu strukturu tipičnog kineskog plemstva 18. vijeka.
• Leopard, Giuseppe Tomasi di Lampedusa – Garibaldijevi crvenokošuljaši čiste Siciliju, a ”šakali” osuđuju plemstvo, ili ”leoparde”.
• Ako jedne zimske noći neki putnik, Italo Calvino – Internacionalna prevara sa knjigom je razotkrivena u ovoj zanimljivoj postmodernističkoj mozgalici.
• Zločin i kazna, Fjodor Dostojevski – Mladić upoznaje zalagaoničarku. Mladić je ubija sa sekirom. Krivica, slom, Sibir, pokajanje. Zločin i kazna.
• Dr. Živago, Boris Pasternak – Idealizam romantičnog mladog doktora je slomljen okrutnošću Ruske Revolucije.
• Kairska trilogija, Naguib Mahfouz – Prati tri generacije stanovnika Kaira od Prvog svjetskog rata do revolucije 1952.
• Dr. Jekyll i Mr. Hyde, Robert Louis Stevenson – Ova poznata novela je adaptirana za filmove, opere i pozorišne komade.
• Guliverova putovanja, Jonathan Swift – Swiftova izvanredna satira o bajkovitim pričama putnika.
• Zovem se Crveno, Orhan Pamuk – Slikar je ubijen u Istanbulu 1591. Neobično, ali to čujemo od leša.
• Sto godina samoće, Gabriel García Márquez – Mit i realnost se stapaju u ovoj kolumbijskoj porodičnoj sagi.
• Londonska polja, Martin Amis – Propali pisac krade dnevnike jedne žene gdje otkriva da je ona kovala svoje sopstveno ubistvo.
• Igra staklenih perli, Hermann Hesse – Intelektualci se povlače iz života kako bi igrali igru po muzičkim i matematičkim pravilima.
• Limeni doboš, Günter Grass – Sjećanja iz ludnice Drugog svjetskog rata. Ključni tekst evropskog magičnog realizma.
• Austerlitz, W.G. Sebald – Roman bez paragrafa u kojem historičar rođen u Češkoj prati sopstvenu historiju sve do Holokausta.
• Lolita, Vladimir Nabokov – Seksualna opsesija naučnika sa adolescentnom ”nimfetom” se komplikuje zbog strasti njene majke prema njemu.
• Sluškinjina priča, Margaret Atwood – Nakon što je nuklearni rat izazvao sterilnost, plodne žene su zarobljene zbog rađanja.
• Lovac u žitu, J.D. Salinger – Izbačen iz ”lažne” škole, adolescent antiheroj prolazi kroz tešku fazu.
• Podzemlje, Don DeLillo – Od bejzbola do nuklearnog otpada, cjelokupni američki život 20. vijeka je tu.
• Voljena, Toni Morrison – Brutalno, progonilačko, džezom inficirano putovanje kroz najmračnije rijeke američkog ropstva.
• Plodovi gnjeva, John Steinbeck – ”Okijevci” sa početkom Depresije traže pristojne nadnice i čast.
• Nepodnošljiva lakoća postojanja, Milan Kundera – Neverstvo doktora nervira njegovu ženu, ali ako život ne znači ništa, onda to nema značenje.
• Mučnina, Jean-Paul Sartre – Historičar postaje sve više bolestan od svog postojanja, ali odlučuje da nastavi dalje.
• Bježi zeko bježi, John Updike – Bivša zvijezda srednje škole u košarci je nezadovoljan svojim brakom, očinstvom i poslom prodavača.
• Doživljaji Huckleberryja Finna, Mark Twain – Dječak i odbjegli rob otpočinju plovidbu po Mississippiju, bijeg od ”civilizacije”.
• Baskervilski pas, Arthur Conan Doyle – Ovisnik o drogi juri ukletog psa po ponoćnoj močvari.
• Veliki Gatsby, F. Scott Fitzgerald – Misteriozna ljubav milionera prema ženi sa ”glasom punim para” ga dovodi u nevolju.
• Jadnici, Victor Hugo – Bivši osuđenik se bori da postane dobar, ali se to loše završava.
• Život – uputstvo za korištenje, Georges Perec – Slagalica života u pariskom bloku sa stanovima. Plus prazne sobe.
• Uliks, James Joyce – Modernističko remek djelo koje prerađuje Homera sa humorom.
• 1984, George Orwell – Ovdje je Veliki Brat još zlokobniji nego u TV programima koje je inspirisao.
• Tesa od d’Urbervillea, Thomas Hardy – Dvostruki standardi polova će se održati u hladnom Wessexu u ovoj ruralnoj tragediji.
• Orkanski visovi, Emily Brontë – Na vjetrovitim močvarama Cathy i Heathcliff će postati ”duša” jedno drugom. Onda on odlazi.
• David Copperfield, Charles Dickens – Klasična priča o Davidu Copperfieldu od smrti njegovog oca prije rođenja do pronalaženja ljubavi njegovog života.
• Razum i osjećaji, Jane Austen – Svaki ponosni, elegantni mladić zaslužuje razmaženu i osjećajnu djevojku.
• Gospođa Dalloway, Virginia Woolf – Septimusovo samoubistvo nije pokvarilo zabavu naše heroine.
• Jane Eyre, Charlotte Brontë – Siromašnu i tajanstvenu i jednostavnu kao što jeste, gospodin Rochester želi da oženi, ali nezakonito.
• U traganju za izgubljenim vremenom, Marcel Proust – Sedam tomova meditacije na osnovu sjećanja.
• Srce tame, Joseph Conrad – ”Osvajanje zemlje”, reče Conrad, ”nije lijepa stvar”.
• Portret jedne dame, Henry James – Američka nasljednica u Evropi ”se suočava sa svojom sudbinom” udajući se za egoistu preljubnika.
• Moby Dick, Herman Melville – Manijakalno nastrojeni kapetan Ahab želi da se osveti bijelom kitu koji mu je odgrizao nogu.
• Rat i mir, Lev Tolstoj – Roman o četiri aristokratske porodice u Rusiji tokom Napoleonove invazije 1812.
• Gospodar muha, William Golding – Za šta su sve djeca sposobna kada se nađu sama u divljini… mržnja, plemena… ubistvo.

Izvor: antikvarne-knjige.com

Knjige, knjige

Istina je da kada se ništa ne dešava kažemo da vrijeme ne prolazi, a da, kada smo proveli zanosne sate ili dane, kažemo da je vrijeme proletjelo za tren. Ali, to nam se dešava samo kada smo “unutar” dosade ili uzbuđenja.
Nastojte sada da ponovo razmislite o nekom dosadnom danu ili nedjelji koje ste proveli neko vrijeme prije toga. Sjećat ćete ih se jako malo, i ti sati ili ti dani, svi podjednaki, obrazovat će u vašem sjećanju veoma sužen prostor.
Postoje ljudi koji, došavši do kraja života i pošto su svakog dana činili iste stvari, pogledaju unazad i učini im se kao da nisu ni bili na ovome svijetu. Sve je tako brzo proteklo.
Pomislite, naprotiv, na dan ili nedjelju u kojima vam se dogodilo mnoštvo stvari. Jedna za drugom, sve uzbudljive (bilo da su to radosti ili neprijatnosti, pa i bol), sjećat ćete se punih sati i dana, imat ćete utisak da ste mnogo živjeli.

Zajedno sa sjećanjima

Ja vjerujem da je to jedan od razloga zbog kojih su se ljudi oduvijek posvećivali rekonstruiranju prošlosti, bilo kroz usta starih koji su pričali oko ognjišta, ili kroz priče zapisane u knjigama.
Neko ko zajedno sa svojim sjećanjima ima i sjećanje na dan kada je ubijen Julije Cezar, ili kada se odigrala bitka na Vaterlou, sjeća se više stvari od nekoga ko ne zna ništa o onome što se desilo drugima. Ja među svojim uspomenama imam i neke veoma uzbudljive događaje koji se nisu desili meni, već mom ocu, ili mojoj majci, ili mojoj baki, koji su mi ih ispričali (često više i više puta, avaj) tako da su postali dio mog ličnog sjećanja. Sjećajući se više, to je kao da sam živio duže.
Mislim da je to dobar razlog da se knjige čitaju, nezavisno od drugih razloga, estetskih ili vaspitnih. Naravno, ako se čita iz obaveze (kao što se ponekad dešava u školi), iskustvo je dosadno. Ali, drugačije je ako se čita iz strasti.
Jednom je veliki izdavač Valentino Bompijani rekao: “Čovjek koji čita vrijedi za dvojicu”. Ova izreka može da se shvata tako da je onaj koji čita obrazovaniji? I, znajući više, postiže više uspjeha u životu. Ali jako dobro znamo da ponekad ima uspjeha i neko ko vrijedi pola čovjeka, a nikad nije ništa pročitao.
Ne, ne treba čitati zbog uspjeha, već zato da bi se duže živjelo.
U djetinjstvu su mi se dešavale, kao svima, tolike stvari. Bio sam i bombardovan i uvjeravam vas da čak i uspomena na mnoge noći provedene u protivavionskom skloništu, dok su se iznad glave čule eksplozije, a djeca se ipak igrala, predstavlja uzbudljivi dio moje prošlosti. To što sam imao veoma dugo i puno djetinjstvo dugujem tome što je puno uspomena koje sam ukrao drugima; ukrao sam ih Sandokanu i ostalima koji su u svom “prahu” jezdili malajskim morima, D’Artanjanu dok se ogledao u dvoboju sa baronom De Vinterom. Čovjeku s maskom koji je izgubljeno progonio Dijanu Palmer, pa čak i Rencu i Luciju u bjekstvu po jezeru Di Komo.
Da, jer onaj višak života koji se osvaja čitanjem ne pravi razliku između velikih umjetničkih djela i zabavne literature. Dio mog života čine i stepenice u Odesi iz “Krstarice Potemkin” i jurnjave diližansom viđene u najbjednijim vesternima (iako mi je onaj iz “Crvenih sjenki” omogućio da živim mnogo duže nego mnogi iz druge ruke). Ali dio mog života u osnovi čine i neromaneskna zbivanja. Priče o dinosaurima, način na koji je madam Kiri otkrila radijum, neka hiljadugodišnja pitanja svijeta, života, smrti.

Put zrelosti

Bilo kako bilo, ne dopustite da vas ucjenjuju oni koji vam kažu da treba čitati samo važne knjige. Imam jake i sjajne uspomene na možda budalaste knjige, ali knjige koje su me uzbuđenjem hranile duga poslijepodneva.
Veoma sam zahvalan svima koji su mi, pišući za mene, udijelili toliko dug život da ne uspijevam da ga se odjednom sjetim čitavog, te moram da ga se sjećam na rate. Zbog toga se nadam da ću živjeti dugo da bih se sjetio svega onoga što su mi pričali.
Možda se, kada je čovek jako mlad, ne misli da vrijedi truda živjeti dugo, ali vas uvjeravam da zalaženjem u godine (već poslije tridesetih i četrdesetih) živjeti duže nije stvar za odbacivanje. Pa je, stoga, čitati osiguranje, ne kažem za starost, već za zrelost koja neće izostati.
Na stranu sadašnje zabavljanje. Ako je svaka televizijska emisija jednaka onoj iz prethodne sedmice, svaka knjiga, čak i najgluplja, različita je od one druge.

(Tekst se nalazi u svesci “Zanos posjedovanja knjiga” koju dobijaju svi milanski maturanti)