"Međunarodni dan pismenosti dočekujemo sa 2,82 % nepismenog stanovništva i 36,2 % informatički pismenog stanovništva", saopšteno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Ideja o obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti pojavila se u septembru 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja o temi iskorjenjivanja nepismenosti.

Kao dan obilježavanja odabran je 8. septembar, a UNESCO je sa obilježavanjem počeo već 1966. godine.

Pismenost je jedna od osnovnih pretpostavki razvoja svakog pojedinca i svakog društva. Podaci koji nam dolaze iz pregleda i analiza međunarodnih organizacija poput UN-a, UNESCO-a, OECD-a, EU ukazuju na zakonitost obrnute proporcionalnosti: što je niži obuhvat djece i mladih obrazovanjem, i što je stopa pismenosti stanovništva niža, to je stopa nezaposlenosti i ukupne nerazvijenosti društva veća. Višestruko je potvrđena tijesna povezanost između ekonomskog i socio-kulturnog razvoja i obrazovanja, ukazivanjem na vezu između prosječno dostignutog nivoa obrazovanosti koje stanovništvo jedne zemlje posjeduje i zapošljivosti, produktivnosti, ukupnog standarda i sl. Obrazovan se pojedinac svojim znanjem znatno uspješnije snalazi u intenzivnim promjenama koje donose društvene, ekonomske, kulturne, naučne, informacijsko-tehnološke, migracijske i sve druge promjene savremenog života. Statistički pokazatelji nedvojbeno ukazuju na logiku da što je viši nivo obrazovanja to je niža stopa nezaposlenosti i niži postotak onih koji se teško snalaze u društvenim tokovima i promjenama.

Prema podacima UNESCO-vog Instituta za statistiku, 757 miliona odraslih ljudi u svijetu i dalje je nepismeno, a dvije trećine tog broja čine žene.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, posljedni popis stanovništva 2013. godine, a i druge statistike pokazuju da se u obrazovanju žena pokazuju dva ekstrema koja drastično zaostaju iza muškaraca na nižim nivoima obrazovanja i da prednjače u najvišim nivoima obrazovanja. U ukupnom broju srednjoškolski obrazovanih ima za oko 200.000 manje žena nego muškaraca (ili 44,0 %). Žene u BiH sve do srednjeg i višeg obrazovanja značajno zaostaju za muškarcima, a potom se ta razlika smanjuje da bi na fakultetima i univerzitetima procenat žena bio za 3–4 posto veći u odnosu na muškarce.

Najnižu stopu  visokoobrazovanog  stanovništva  imaju  Srednjobosanski kanton sa 8,9 % i Unsko-sanski kanton sa 9,0 %. Najbolju strukturu visokoobrazovanog stanovništva zapažamo u Kantonu Sarajevo sa 23,3 %, a zatim u HNK 16,7 % i ZHK sa 16,5 % visoko obrazovanog stanovništva.

Podaci o zemljama OECD-a pokazuju da djevojke u nešto većem procentu završavaju srednjoškolsko obrazovanje nego mladići, a slična je situacija i u tercijarnom obrazovanju. To neki analitičari obrazovanja nazivaju preokretom povijesnih trendova.

Prisjetimo se kako se sprovodilo opismenjavanje žena u Bosni i Hercegovini prije jednog vijeka. 

- Pojam pismenosti nije više vezan samo uz sposobnost čitanja i pisanja, nego je zašao u sve sfere života i označava sposobnost pronalaženja, razumijevanja i korištenja informacija u svrhu boljeg ličnog napredovanja u obrazovanju, radu, zdravlju, kulturnom i društvenom životu.

Digitalna tehnologija i novi mediji, osobito internet i mobilni telefoni omogućavaju ljudima široku komunikaciju koja nadilazi vrijeme i prostor. Brza je i učestala, ali jezički i sadržajno, reducirana i osiromašena. Mi uglavnom danas šaljemo kratke SMS, mail, Facebook, Istigram ili Twitter poruke bez obraćanja pažnje na veliko ili malo slovo uz korištenje i kratica i tuđica. U istom gradu, čak i u istom domu međusobno komuniciramo Skypeom ili FB-om, umjesto da pričamo "licem u lice". Družimo li se više ili manje, jesmo li pismeniji ili nepismeniji, šta su prednosti, a šta mane?

Mladi – novi mediji – nova pismenost!

* MLADI – zabava, sloboda, komunikacija (često bez kontrole i cenzure) – INTERNE

* INTERNET – dostupnost, raširenost, brzina, demokratičnost – NOVA PISMENOST

Nova pismenost – novi stil!

* Telegrafski, razgovorni, žargonski, instant, šifrirani (u većini slučajeva neformalan i površan).

* VIRTUALNI, INTERNETSKI STIL – poput interneta na kojemu je sve dopušteno – pravilo je da nema pravila.

VIRTUALNA KOMUNIKACIJA

* Internet je izazvao komunikacijsku revoluciju u kojoj sve postaje lako i brzo dostupno.

* Mladi ljudi širom svijeta u internetu su našli svoj medij za intenzivnu međusobnu komunikaciju.

* Kao snažan i moćan medij, internet je generisao novu tinejdžersku pismenost.

Internetski alati za komunikaciju mladih:

1.  e-mail (elektronska pošta)
2.  chat (razgovor ili čavrljanje: MSN i sl.)
3.  forum(rasprava o određenim temama)
4.  blog (online dnevnik)
5.  MySpace, Facebook... (društvene mreže)

NOVA PRAVILA (JEZIK) MLADIH

- Korištenje skraćenica i akronima:

- Nestandardno i često korištenje interpunkcijskih znakova:

,,,,,,,nema tu ništa loše.......svaki dan sam na kompu....ono ako mi internet ne radi ja nemam šta raditi na kompu..sam se brinem kad ću za komp da vidim novosti...da pročitam šta zanimljivo....da vidim ko, šta i kako.... ono...................

 - Korištenje emotikona (emoticons), simbola za iskazivanje određenog raspoloženja:

I mnogi drugi!

Smajli (smiley) popularni su emotikoni (od engleskih riječi emotions i icons) koje su smislili korisnici da bi u poruci dočarali određene emocije, opet u svrhu skraćivanja vremena. Tako, umjesto toplih riječi, žalost povodom nečije smrti iskazujemo uz pomoć emotikona, uz obavezno RIP-ovanje, tj. tugovanje :(

             - Pisanje poruka bez velikih slova:

              ej..veliki pozz...zakon ti je blog.... volim simse....imam sims 2 i dodatke......fali mi taj family fun,pets i ovaj neki novi seasons, godisnja doba...ostale imam... veliki pozz....  

            - Bosanski jezik bez dijakritičkih znakova (č, ć, dž, đ, š, ž), štoviše, sh je š, ch je č, a v je w:

wako.....poshla sam u 18.00 f city......al narawno ja wijechno kasnim.....sam doshla oko 18.12=)**

            - Prečesto korištenje anglizama (smajli, emotikoni, e-mail, chat, monkey, link, hardware, on-line, off-line, site...)

meni se desavalo... probaj uninstallisati MSN messenger, zatim obrisati folder u kojem je bio (da se obrisu potencijalni temp. fajlovi). onda opet instaliraj Messenger... meni je pomoglo, imao sam slican problem (kada mi neko da link preko msn-a, ukoliko kliknem na link, onda mi zaledi).

"Kad tamo u bašči, u hladu jasmina,

s iPhoneom u ruci stajaše Emina.

Ja joj poslah request,

jes' tako mi seena,

neće ni da follow lijepa Emina." :-)

         - Neizostavno korištenje neologizama, novih u savremenim medijima općeprihvaćenih riječi: spam, bann, haker, kreker, lamer, leet spika, guru, boss, pila, topic...

            - Kombinovanje različitih jezika i stilova (nekad dovedenih do apsurda i potpune nerazumljivosti):

ne znam bro... ali evo shta znam... 90% ljudi na ovom forumu su sa pinkejbla.... i shta chesh ocekivat od pinkom performansi__ ljudinemaju puno izbora.,.. jedino sto mogu s vakim linkom jes da ovdje postaju... a evo posto je malo off topikk, pisao sam utterly nepravilno da se bar malo uklopim (naglasak na se).. .. . .. ..

??štas reko

Neobični simboli, skraćenice, smiješni znakovi imaju svrhu dati potpunu informaciju i pri tome maksimalno skratiti vrijeme, ali i sakriti nivo sopstvene nepismenosti.

“Internetska i mobitelska generacija susreće se s jezikom koji više nije standardni jezik, nego skraćeni, šifrirani jezik, sa zasebnim dijelovima teksta koji zapravo ukidaju sve dosadašnje predstave o tekstu. Više se ne plete nikakva tekstura, ne postoji glavni tekst, nego samo osamostaljene strukture poruka. Budući da je isključivo tekst ona forma koja određuje čitanje i čitaoca i budući da se više ne čita tekst nego poruka, možemo prije govoriti o recipijenstvu nego o čitalaštvu.“

“Čitalac 21. stoljeća: pionir ili žrtva?"

Savremeni načini komunikacije, a pogotovo oni putem društvenih mreža, doprinijeli su uništavanju pismenosti. Dominacija stranih izraza i skraćenica, i onih deformisanih, je očigledna ne samo u svakodnevnom govoru, već i u stručnom izražavanju. Mnoge skraćenice se upotrebljavaju da bismo skratili vrijeme pisanja, ali i da bismo sakrili svoju sopstvenu nepismenost. Mnogi se "sakrivaju" iza skraćenica, jer ne znaju šta je gramatički pravilno, a šta ne.

Ubrzo ta skraćenica postaje "popularna" među mladima, pa i oni koji znaju gramatički ispravno pisati, počinju koristiti skraćenice da bi bili "in", jer bitna odrednica virtualne komunikacije je i grupna pripadnost, tako imanentna mladima u tinejdžerskoj dobi. Tako nepismeni od pismenih prave nepismene.

Ne zaboravimo da je jezik najvažniji način sporazumijevanja, građenja identiteta, faktor socijalizacije i kulturne integracije. Izgleda da smo zaboravili da je jezik suštinska odlika svakog naroda. Ako ne uspijemo sačuvati svoj jezik i pismo, nećemo sačuvati ni sebe.

Sretan Međunarodni dan pismenosti žele vam članovi Literarno - novinarske sekcije!